GDPR, stres i HR

Koji je prvi korak upravljanja stresom na radnim mjestima?

Stres na radnom mjestu postao je dio radne svakodnevnice. Stres je prisutan kod svakog trećeg zaposlenika u Europskoj Uniji, a slični podaci odnose se i na SAD i Kanadu. Stres na radnim mjestu najčešće se veže uz psihološki pristup, a definiran je kao obrazac odgovora koji se ponavljaju kada je zaposlenik suočen sa zahtjevima koji nadilaze njegove mogućnosti prilagodbe. Primjerice, kad su pred zaposlenika postavljeni zahtjevi ili situacije koji nadilaze njegova ili njezina znanja, vještine i mogućnosti.

Ne moramo se dva puta pitati zašto bi nam, kao poslodavcima, bilo u interesu aktivno se baviti pitanjima upravljanja stresom na radnom mjestu.

Prije svega, izloženost stres dugoročno negativno utječe na fizičku i psihičku dobrobit pojedinaca. Ako ste poslodavac kojima su vaši ljudi bitni, i imate problema pronaći stručnjake u vašem području, onda će vam svakako biti u cilju zadržati vaše najbolje ljude.

A drugo, posljedice stresu donose značajne ekonomske gubitke, koje se promatraju kroz pad produktivnosti, dodatnim neplaniranim troškovima i rizicima te narušavanju sklada kolektiva. 

Koji je prvi korak smanjenja stresa u organizacijama?  

Prvi korak kod svake promjene pa tako i u upravljanju stresom jest napraviti analizu stanja i uvidjeti ima li primjena u određenim  segmentima poslovanja.

Ako se zapitate ima li promjena glede utjecaja stresa u vašim organizacijama, dobro bi bilo pogledati u sljedeća područja:

• Promjene u obujmu posla

Obujam posla jedan je od glavnih izvora stresa na radnom mjestu. Stres izaziva i prevelik obujam zadataka, isto kao i premali. Jeste li u posljednje vrijeme zabilježili značajnije promjene u obujmu posla? Ukoliko zaposlenici iz opravdanih razloga ostaju dulje na poslu te su ostvarili značajan broj prekovremenih sati treba utvrditi uzroke. Bitno je primijetiti daju li zaposlenici opravdane pritužbe na obujam posla u zadnje vrijeme u odnosu na druge periode rada.

• Povećanje broja dana bolovanja

Stres utječe na fizičko i mentalno zdravlje pojedinaca. Nije neuobičajno da se ljudi razbole nakon kratkotrajne, intenzivne izloženosti stresu, primjerice nakon što završe veliki projekt. Puno štetnija za pojedinca, a posljedično i za tvrtku je dugotrajana izloženost stresu, koja može rezultirati stanjem izgaranja (tzv. burn-out). Oporavak od dugotrajne izloženosti stresu puno dulje traje, a nerijetko uključuje i dodatna zdravstvena stanja i bolesti. O stanju izgaranja pisat ćemo više u narednim blogovima. Obratite pozornost na značajnije promjene u danima bolovanja vaših zaposlenika.

• Apsentizam

Apsentizam označava izostajanje s posla i ne dolazak na posao. Uzroci ne dolaska zaposlenika na posao mogu biti različiti, a neki od njih su vezani uz posljedice stresa i izgaranja kod zaposlenika i vezanih problema. Osim što dugoročno narušava odnos i povjerenje između poslodavca i zaposlenika, apsentizam vodi smanjenoj produktivnosti, neplaniranim troškovima i rizicima, smanjenim prihodima, povećanim administrativnim i drugim troškovima.

• Smanjena produktivnost 

Kada smo izloženi stresoru, odnosu izvoru stresa u okolini, naše tijelo prolazi tzv. stresni odgovor. Pojednostavljeno, mozak daje naredbu žlijezdama za lučenje hormona adrenalina i kortizola, koji aktiviraju simpatički živčani sustav. Rezultat je priprema za borbu ili bijeg, veća fizička spremnost, ali posljedično i otežani kognitivni procesi. Ljudi koji su u stresu imaju problema s održavanjem koncentracije, s pamćenjem novih znanja, s jasnim promišljanjem i donošenjem odluka, što ima direktan utjecaj na obavljanje posla.  

• Povećan broj ozljeda na radu

Povećan broj ozljeda na radu za posljedicu ima bolovanje radnika, i u boljem slučaju privremenu onesposobljenost zaposlenika. Uz broj ozljeda na radu vežu se i svi pripadajući troškovi vezano za odsustvo ili privremenu onesposobljenost radnika, kao i troškovi štete na imovini i strojevima.  

Ovo su tek neki od indikatora koji bi mogli upućivati na veću izloženost stresorima na radnom mjestu. Lista nije konačna, i u mnogočemu ovisi i o vrsti djelatnosti kojom se vaše poduzeće bavi kao i očekivanim poslovnim ciklusima.

Današnja radna mjesta nesumnjivo su izložena visokom stresu. Posljedice izloženosti stresu u narednim godinama bit će sve veća. Organizacije gube vrijedne ljudske resurse i značajne ekonomske uslijed ne poduzimanja aktivnosti upravljanja stresom na radnim mjestima.  

Ali nije sve tako crno. Kvalitetnim upravljanjem stresom na radnim mjestima većina ovih negativnih scenarija mogu se prevenirati, a prvi korak jest ustanoviti kako vaše organizacije stoje i imate li potrebu za dubljom analizom stresa u vašoj organizaciji.

Sigurno Vas zanima poveznica između GDPR-a i upravljanja stresom na radnom mjestu? 

Ukoliko ste tvrtka koja ima svoj HR odjel pozivamo vaše HR stručnjake da nam se pridruže na edukaciji koji organiziramo u suradnji s našim partnerima tvrtkom SYNCHRO LOGOS d.o.o. i u kojoj prezentiramo dvije ‘vruće’ teme HR-a u dva dana: „Primjena Opće Uredbe o zaštiti osobnih podataka – GDPR i Upravljanje stresom na radnom mjestu“ koja će se održati 28. i 29.11.2019. u Zagrebu.  Za sve detaljnije informacije javite se na mail ana.bacic@presido .hr